Razlika između sirćeta i enzimske fermentacije

Prije svega, u smislu odabira sirovina, enzimi se razlikuju od vina i octa. Dostupne sirovine su šire. Kao sirovine za fermentaciju mogu se koristiti voće i povrće, lekoviti i prehrambeni homologni lekoviti materijali. Drugo, sa nutritivne tačke gledišta, enzimi su više fokusirani na potpunu formulu nutrijenata. Konačno, sa tehnološke tačke gledišta, vino i ocat su proizvodi fine fermentacije, a fermentacija se vještački prekida nakon određenog vremena, a glavna težnja je okus. Enzimi su produkt duboke fermentacije koja istovremeno prolazi kroz alkoholizaciju i zakiseljavanje. Ne postoji zahtjev za prekidom fermentacije. Što temeljitije, to bolje, potraga je za visoko{{0}}koncentracijom enzima, obiljem mikroorganizama i primarnih i sekundarnih metabolita. Općenito, materijali za proizvodnju octa i enzima su slični, a početni uvjeti proizvodnje su također isti, a to je korištenje saharificirajućih bakterija za podjelu škroba u sirovinama na manje molekule i proizvodnju dijela alkohola. Ali sljedeći proizvodni koraci su vrlo različiti. Sirće se inokulira bakterijama octene kiseline, a bakterije octene kiseline će oksidirati alkohol u octenu kiselinu, a zatim će postaviti kiselost prema uvjetima proizvodnje. Općenito, pH vrijednost sirćetne kiseline je oko 2,0-3,0. Kada kiselost dostigne ovu vrijednost, potrebno je sterilizacijskim inženjeringom ubiti bakterije octene kiseline, inače kiselost može postati sve kiselija, pa sirće ne sadrži žive bakterije. Nakon saharifikacije, enzimi će biti podvrgnuti različitim stupnjevima fermentacije. Prirodne bakterije se obično koriste da bi ove bakterije lučile različite nivoe enzima tokom procesa fermentacije. Stoga, enzimski proizvodi sadrže blagotvorno djelovanje na ljudski organizam. Žive bakterije. Odnos između ovo troje se može grubo shvatiti kao: proizvodnja vina je anaerobna fermentacija, kuhanje octa je prvo anaerobno, a zatim aerobno, dok je stvaranje enzima istovremeno anaerobna fermentacija i aerobna fermentacija, a kasnija faza je uglavnom anaerobna fermentacija, koja može potrajati dugo. Do 1-2 godine.